U organizaciji Fonda za zaštitu okoliša FBiH, uz stručno-tehničku podršku Centra za ekonomski, tehnološki i okolinski razvoj „CETEOR“ d.o.o. Sarajevo, u prostorijama Fonda je u utorak, 22.9.2015. godine održana prezentacija Uputstva za proračun godišnjih emisija SO2, NO2 i čvrstih čestica u zrak za obveznike Uredbe o vrstama naknada i kriterijumima za obračun naknada za zagađivače zraka. Pored organizatora, prezentaciji su prisustvovali predstavnici: Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Federalnog hidrometeorološkog zavoda Sarajevo, JP Elektroprivreda d.d. BiH, JP Elektroprivreda BiH Termoelektrana „Kakanj“, Tvornice cementa Kakanj, Natron-Hayat d.o.o. Maglaj, JP Elektroprivreda BiH Termoelektrana Tuzla, Global Ispat Koksne Industrije d.o.o. Lukavac (GIKIL), Instituta za zaštitu, ekologiju i obrazovanje d.d. Tuzla (INZIO), Instituta za zaštitu i projektovanje d.o.o. Tuzla (INPROZ), Metalurškog instituta „Kemal Kapetanović“ Zenica Univerziteta u Zenici, ArcelorMittal-a Zenica, Dvokut Pro d.o.o. Sarajevo, Fabrike cementa Lukavac (FCL), Inspekt RGH d.o.o. Sarajevo, Instituta za kvalitet, standardizaciju i ekologiju TQM d.o.o. Lukavac, i Preduzeća za kontrolu i inžinjering Zagrebinspekt d.o.o. Mostar.Prezentacija je upriličena s ciljem da se svi relevantni akteri u procesu izvještavanja i kontrole kvalitete podataka o emisijama zagađujućih materija (SO2, NO2, i čvrstih čestica u zrak), primarno operatori postrojenja i ispitne laboratorije koje vrše provjeru koncentracija i proračun godišnjeg opterećenja obveznicima, upoznaju kako da, u skladu sa metodološkim uputama i smjernicama, na jedinstven i harmonizovan način računaju emisije, te da u svrhu poboljšanja radnog dokumenta ponude svoje komentare i sugestije na isti.
Svrha Uputstva jeste definirati način na koji treba pristupiti izračunavanju godišnjih emisija, čime bi se osigurala uniformnost u izvještavanju, osigurao veći kvalitet i pouzdanost podataka sa kojima se raspolaže i olakšao obračun naknada u skladu sa Uredbom.
U uvodnom obraćanju, direktor Fonda za zaštitu okoliša FBiH Safet Harbinja, istakao je važnost svih obveznika, tzv. „zagađivača“ koji kroz naknadu uplaćuju sredstva u Fond, da u svojim sredinama trebaju inicirati pripremne dokumente, planove i programe kako bi se njihova ulaganja kroz projekte vraćala u lokalne zajednice i koristila za sanacije šteta. „Ne želimo da se odričemo resursa, i učinit ćemo sve kako bismo emisije, kroz postupne aktivnosti, sveli na najmanju moguću mjeru. Želimo uspostaviti sistem koji će nam dati pozitivne rezultate na zadovoljstvo građana ove zemlje“, kazao je Harbinja.
Šef Službe za praćenje stanja okoliša Fonda, Tanja Kapetanović, ovom prilikom je istakla kako su iskustva Fonda tokom četiri izvještajna/obračunska perioda implementacije “Uredbe o vrstama naknada i kriterijumima za obračun naknada za zagađivače zraka”, rezultirala potrebom za dodatnim pojašnjenjima i poboljšanjima u sistemu izvještavanja o emisijama.
„Ovim Uputstvom smo željeli ponuditi smjernice ka jedinstvenom pristupu računanju godišnjih emisija od različitih obveznika i mjeriteljskih kuća, sa podacima s kojima se raspolaže. Fond za zaštitu okoliša je, kao tijelo koje sprovodi Uredbu, uočilo potrebu za definisanjem, ali i pružanjem uzajamne podrške svih aktera u sistemu izvještavanja o emisijama: operatorima postrojenja, ispitnih laboratorija koje vrše provjeru emisija, inspekcijskih tijela koja vrše provjeru usklađenosti sistema za kontinuirani monitoring i ocjenu usklađenosti rezultata kontinuiranog monitoringa sa graničnim vrijednostima emisije, nadležnog ministarstva i referentnog centra, inspekcije, Fonda za zaštitu okoliša“, istakla je Kapetanović.
Andrea Muharemović iz Konsultantske firme CETEOR d.o.o je u svojoj prezentaciji sumirala obim i sadržaj Uputstva. „Kroz proces pripreme Uputstva, sagledali su se svi zakonski aspekti ali i rezultati praktične primjene, kao i najbolje prakse iz regije i EU koje bismo mogli primijeniti u svrhu poboljšanja procesa: od mjerenja emisija, izvještavanja o emisijama i korištenja svih dostupnih podataka. Svrha i opseg Uputstva su bazirani na samoj zakonskoj osnovi za primjenu Uredbe o vrstama naknada i kriterijumima za obračun naknada za zagađivače zraka, a to su: „Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije u zrak i postrojenja za sagorijevanje“, „Pravilnik o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak“, „Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak“ i „Pravilnik o registrima postrojenja i zagađivanjima“. U izradi Uputstva korištene su međunarodno priznate metodologije za proračun emisija, tzv. „Corinair“ smjernice za pripremu inventara emisija, kao i validirane metode za procjenu emisija, te dokumenti susjednih zemalja sačinjeni na osnovu referentnih dokumenata, poput „Uputstva za proračun količina emitovanih zagađujućih materija“ koje koristi Agencija za zaštitu životne sredine Republike Srbije i „Ispuštanja u zrak“ Agencije za okoliš Republike Hrvatske.“
Tokom diskusije koja je uslijedila nakon održane prezentacije, više puta je naglašena uloga Fonda, kao institucije koja ima odgovornost izdavanja rješenja o plaćanju naknada, naplate naknada za zagađivače zraka, i raspodjele prikupljenih sredstava. Pri tome se 70 % prikupljenih sredstva u vidu tekućih transfera raspoređuje kantonima, a 30% preostalih sredstava Fond namjenski troši za finansiranje programa i projekata za zaštitu zraka od federalnog značaja. Ta sredstva se koriste za ispunjavanje ciljeva postavljenih Federalnom strategijom zaštite okoliša u dijelu koji se odnosi na zaštitu zraka, sa naglaskom na: uspostavu čistije proizvodne tehnologije, uspostavu sistema za kontrolu štetnih emisija u zrak i kontrolu kvalitete zraka, mjerenje emisije štetnih plinova na mjestu ispusta, ugradnju filtera u proizvodne procese itd. „Kod finansiranja projekata za naseljena mjesta koja trpe najveća zagađenja, najveća odgovornost pripada ministarstvima zaštite okoliša, koja raspoređuju pripadajuća namjenska sredstva. Obaveze kantonalnog nivoa i nivoa lokalne samouprave, koje proizlaze iz obavezujućih strateških dokumenata, u pogledu planiranja i realizacije investicija u svim segmentima zaštite okoliša, s obzirom na raspoređena sredstva su ovdje ključne“, naglasio je direktor Fonda, Safet Harbinja.
U toku diskusije, sudionici su se dotaknuli i pitanja opravdanosti investicija. Indira Sulejmanagić, rukovodilac Sektora zaštite okoliša iz Fonda za zaštitu okoliša podsjetila je na činjenicu da su potrebne investicije za poboljšanje stanja okoliša u BiH, ulaganje u infrastrukturu i ispunjavanje obaveza na putu ka EU, enormne. S druge strane, namjenska sredstva iz naknada koja se koriste za finansiranje projekata zaštite okoliša, u sadašnjim okolnostima su minimalna u odnosu na sve druge zemlje u okruženju i višestruko manja od sredstava potrebnih za ulaganja u projekte korištenje voda, zaštitu voda i zaštitu od štetnog djelovanja voda, zaštite i unapređenje kvalitete zraka itd. „Fond treba da bude finansijska institucija za koju svi imaju interes da postoji, uključujući i privredu, bez obzira što se trenutno prikupljaju sredstva koja su minimalna u odnosu na stvarne potrebe ovog društva (…) U budućnosti težimo ka tome da Fond postane i finansijski instrument privredi, između ostalih, koji po Zakonu ne dodjeljuje samo grant sredstva nego i sredstva putem zajmova. Mnogo se radi na tome, ali velika brana vecem ulaganju jesu oskudni prihodi. Zajedničkim snagama, stoga, trebamo raditi na tome da se vrši kontrola nad strukturom prihoda koje pojedini privredni subjekti plaćaju po različitim osnovama, kako se naknade ne bi multiplicirale na različitim nivoima, te da se utvrdi koji su mehanizmi potrebni za dokazivanje prednosti plaćanja ovih naknada. Jedna od tih stvari je upravo analiza nad strukturom svih naknada koje privredni subjekti plaćaju, kako bi se efikasno mogao pratiti utrošak naknada i adekvatna, ciljana ulaganja u prioritetne projekte, od kojih će koristi imati svi: i lokalna zajednica i privredni subjekti“, kazala je Sulejmanagić.
Almira Kapetanović, šef Sektora okoliša Federalnog ministarstva okoliša i turizma, se u diskusiji, između ostalog osvrnula i na važnost pravilnog izvještavanja i unificiranih podataka operatora kada je u pitanju proces izvještavanja u skladu sa međunarodnim ugovorima, kao i važnost ovih podataka u procesu pripreme projektne dokumentacije za povlačenje sredstava iz IPA fondova.
Zaključak je da je prezentacija bila potrebna, svrsishodna i uspješna, i da su svi sudionici iskazali spremnost za daljnju saradnju, te da njen rezultat predstavlja identificiranje ključnih koraka za unapređenje stanja u području emisija u zrak (veći broj domaćih/primjenjivih emisionih faktora, osiguranje kvaliteta mjerenja koja provode ispitne laboratorije kroz druge instrumente osim akreditacije, uspostavljanja inspekcijskog tijela, osnaživanja inspekcijskog nadzora, itd.).
