Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom (”Službene novine Federacije BiH” broj 88/11) i Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom (”Službene novine Federacije BiH” broj 28/13).

U cilju što lakše, jednostavnije i efikasnije implementacije Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom (”Službene novine Federacije BiH” broj 88/11) i Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom (”Službene novine Federacije BiH” broj 28/13), dajemo Vam odgovore na pitanja koja nam najčešće postavljate putem pošte ili telefona.

1. Ko su obveznici plaćanja naknade?

Obveznici plaćanja naknade su PRIVREDNI SUBJEKTI koji djeluju na bh tržištu  u svojstvu:

1. Proizvođača
2. Uvoznika
3. Distributera
4. Punioca/pakera
5. Krajnjeg snabdjevača (trgovca)

i prvi put plasiraju proizvod upakovan u neku vrstu ambalaže, navedene u Pravilniku o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom, na tržište FBiH.

2. Za što se plaća naknada?

Naknada se plaća za ambalažu (bilo koje vrste) u kojoj je upakovan proizvod koji se prvi put plasira na  tržište FBiH. Fondu RS-a se podnosi izvještaj i plaća naknada za proizvode upakovane u ambalažu plasirane prvi put na tržište RS-a.

3. Po kom osnovu se plaća naknada?

Da bi obveznik bio dužan platiti naknadu potrebno je ispuniti dva uslova:

1. da je proizveo, uvezao, distribuirao proizvod koji je upakovao u određenu ambalažu,
2. da je prvi privredni subjekt koji je tu robu upakiranu u ambalažu plasirao na tržište FBiH

4. Kome se plaća naknada?

Naknada koju obveznik plaća za ambalažu u kojoj se nalazi proizvod se plaća ovlaštenom Operateru sistema s kojim privredni subjekt ima potpisan ugovor, odnosno u suprotnom tj. ako obveznik nije u sklopu Operatera sistema, naknadu za ambalažu se plaća Fondu na temelju Izvještaja koji se dostavlja Fondu u propisanoj formi.

5. Kako se obračunava naknada?

Naknada za ambalažu za svakog pojedinačnog obveznika se obračunava na temelju godišnjeg izvještaja obveznika o količinama ambalaže plasirane na tržište FBiH pomnoženoj sa koeficijentom naknade po kilogramu ambalaže, te procentualnim iznosom nacionalnog cilja (za 2012 to je 8%).
Pored opće naknade za upravljanje ambalažom, shodno Izmjenama i dopunama Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom (”Službene novine Federacije BiH” broj 28/13) počevši od 2013. godine plaća se i evidentirajuća naknada Fondu na ukupnu količinu u iznosu od 0,002 KM po 1 kg ambalaže.

1. Rok za podnošenje izvještaja?

Obveznici plaćanja naknade za ambalažu su dužni Fondu podnositi Izvještaj o količinama ambalaže u prethodnoj kalendarskoj godini svake godine, najkasnije do 31. marta naredne godine. Izvještaji će biti obrađeni i ako pristignu nakon pomenutog datuma jer obaveza nezastarjeva. Navedenog datuma se bitno pridržavati jer se u suprotnom podliježe inspekcijskim kaznama.

2. Koji se podaci unose u godišnji izvještaj?

Obveznik je dužan u izvještaju navesti ili evidentirati ukupnu kličinu robe koja se kod njega nalazi, što podrazumjeva: količinu uvezene robe, količinu izvezene robe, količinu robe plasirane na bh tržište (RS, FBiH, BD), i količinu skladištene robe upakovane u ambalažu.

1. Šta je ambalaža?

Ambalaža je svaki proizvod, neovisno o prirodi materijala od kojeg je napravljen, koji je namijenjen za sadržavanje, čuvanje, zaštitu, rukovanje, isporuku i predstavljanje robe, od sirovina do gotovih proizvoda, na putu od proizvođača do korisnika ili potrošača.Ambalaža također uključuje pomoćna sredstva za pakovanje, koja služe za omotavanje ili povezivanje robe, posebno za pakovanje, nepropusno zatvaranje, pripremanje za otpremu i označavanje robe.

2. Vrste ambalaže?

1. Primarna ili prodajna ambalaža kao najmanja ambalažna jedinica u kojoj se proizvod prodaje konačnom kupcu (čaše, vrećice, konzerve, boce, tegle, kutije, zdjele, tube i ostala slična ambalaža). Primarna ambalaža uključuje i posude za jelo i piće za jednokratnu upotrebu, te folije i kesice za umotavanje i pakovanje hrane.
2. Sekundarna ili zbirna ambalaža uključuje folije, kutije i slične omote i drugu ambalažu sa sastavnim dijelovima, koji okružuju ili povezuju nekoliko osnovnih prodajnih jedinica istih ili različitih vrsta na mjestu kupovanja, neovisno o tome da li se prodaje konačnom korisniku ili potrošaču zajedno sa robom ili se odstranjuje na mjestu kupovine. Sekundarna ambalaža namijenjena je distribuciji, skladištenju, transportu i dostavi robe ili prodaji krajnjem korisniku ili potrošaču te se može odstraniti s robe koju okružuje, a da se karakteristike robe ne promijene. Sekundarna ambalaža koja istovremeno vrši funkciju zbirne i prodajne ambalaže smatra se primarnom ambalažom.
3. Tercijarna ili transportna ambalaža uključuje bačve, sanduke, kante, vreće, palete, kutije i drugu ambalažu, čiji sastavni dijelovi sadrže ili povezuju velike količine osnovnih prodajnih jedinica robe u primarnoj ili sekundarnoj ambalaži, sa svrhom olakšavanja rukovanja i transporta proizvodima i zaštite robe od oštećenja na putu od proizvođača do maloprodaje ili od maloprodaje do krajnjeg korisnika ili potrošača. Tercijarna ambalaža koja istovremeno vrši funkciju transportne i prodajne ambalaže smatra se prodajnom ambalažom.
4. Jednokratna ili nepovratna ambalaža je projektovana radi korištenja samo jednom.
5. Povratna ambalaža je ambalaža koja se, nakon vraćanja od strane potrošača, ponovo koristi za istu namjenu i za čiji povrat se jamči vraćanje depozita ili kaucije.

3. Šta je ambalažni otpad?

Ambalažni otpad je ambalaža ili ambalažni materijal koji se ne može iskoristiti u prvobitne svrhe. Ostaci materijala nastali u proizvodnji (proizvodni ostaci) ne smatraju se ambalažnim otpadom. Komunalni ambalažni otpad je otpad od primarne i sekundarne ambalaže koji nastaje kao otpad u domaćinstvima.

Ambalažni otpad koji nije komunalni je otpad od primarne, sekundarne ili tercijarne ambalaže koji nastaje kao otpad u procesu proizvodnje, maloprodaji, uslužnim i drugim djelatnostima koji nije sakupljen kroz sustav sakupljanja koji organizuje komunalno preduzeće, odnosno drugo pravno lice ili poduzetnik.

Obračun naknade za ambalažu za 2012. godinu vrši se na temelju Godišnjeg izvještaja o vrsti i količini ambalaže obveznika plaćanja naknade a u skladu sa odredbama Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom (”Službene novine Federacije BiH”, broj 88/11).

Obračun naknade za 2013. godinu vršit će sena bazi Godišnjeg izvještaja obveznika plaćanja naknade o količinama i vrstama ambalaže, u skladu sa odredbama Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom (”Službene novine Federacije BiH”, broj 88/11) i Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom (”Službene novine Federacije BiH” broj 28/13).

Pravilnika o upravljanju otpadom od električnih i elektronskih proizvoda (”Službene novine Federacije BiH” broj 87/12)

U cilju što lakše, jednostavnije i efikasnije implementacije Pravilnika o upravljanju otpadom od električnih i elektronskih proizvoda (”Službene novine Federacije BiH” broj 87/12) dajemo Vam odgovore na pitanja koja nam najčešće postavljate putem pošte ili telefona.

Šta su to EE proizvodi?

EE proizvodi pretpostavljaju svu električnu i elektroničku opremu za čiji je rad potrebna električna energija (struja ili baterije) ili elektromagnetno polje.

Vrste EE proizvoda?

Proizvodi čiji pravilan rad zavisi od električne struje ili elektromagnetnih polja, kao i proizvodi koji su namijenjeni proizvodnji, prenosu i mjerenju protoka i polja ukoliko se razvrstavaju u jedan od razreda ili podrazreda iz Priloga 1 Pravilnika o upravljanju otpadom od električnih i elektronskih proizvoda, a upotrebljavaju se kod napona koji ne prelazi 1000 V za naizmjenični protok i 1500 V za jednosmjerni protok.

Šta je to otpad od EE proizvoda?

Električni i elektronički otpad ( EE otpad) je: otpadna električna i elektronička oprema uključujući sklopove i sastavne dijelove, koji nastaju u privredi (industriji, obrtu i slično), te EE otpad iz domaćinstva, odnosno otpadna električna i elektronička oprema nastala u domaćinstvima ili u proizvodnim i /ili uslužnim djelatnostima kad je po vrsti i količini slična EE otpadu iz domaćinstva.

Ko su obveznici plaćanja naknade?

Obveznici sistema upravljanja otapdom od EE proizvoda su svi subjekti koji uvoze ili proizvode električnu i elektronsku opremu bilo za svoje potrebe ili potrebe dalje prodaje i distribucije.

Za koju EE opremu se odnosi obaveza plaćanja naknade?

Obaveza plaćanja naknade se odnosi na EE opremu koja je:

• proizvedena i prvi put stavljena na tržište u BiH;
• proizvedena u BiH, a proizvođač je njegov krajnji korisnik;
• uvezena iz druge države, prvi put stavljena na tržište u BiH;
• uvezena iz druge države, a uvoznik je njegov krajnji korisnik.

Šta se smatra „stavljanjem EE opreme na tržište“?

• Proizvodnja- davanje proizvedene opreme prvi put distributeru radi njene dalje prodaje ili prvi put na korištenje krajnjem korisniku,
• Uvoz – uvoz opreme u BiH zbog vršenja trgovinske djelatnosti uvoženja opreme sa namjenom davanja uveze opreme distributeru radi njene dalje prodaje ili davanja uvezene opreme na korištenje krajnjem korisniku, i
• uvoz opreme u BiH radi vršenja djelatnosti koja ne predstavlja trgovinsku djelatnost uvoženja opremom (uvoz za sopstvene potrebe).

PRIMJER: Osoba A uvozi računar za svoje potrebe. (što je definira kao Uvoznika i kao krajnjeg Korisnika). Kao uvoznik, osoba A je obveznik dostavljanja Izvještaja za količine koje je uvezla za svoje potrebe. Radi se o „produženoj odgovornosti uvoznika/proizvođača“ na način da unaprijed plati naknadu za novu opremu koju stavlja na tržište da bi se, bez obzira kada i gdje ta oprema postane otpad, propisno zbrinula za iste novce.

Ako osoba A nabavi (kupi) opremu za svoje potrebe na tržištu BiH od subjekta B koji je tu opremu već uvezao/proizveo (Uvoznik/Proizvođač), da li osoba A plaća naknadu?

Ne. Obaveza je to „prvog u lancu“ = Uvoznika/Proizvođača. 

Šta načelo „zagađivač plaća“ podrazumijeva u okviru sistema upravljanja otpadom od električnih i elektronskih proizvoda?

Znači da uvoznici  i /ili proizvođači EE opreme plaćaju naknadu koja osigurava pokrivanje troškova jednom kad ta oprema postane otpad. Troškovi upravljanja EE otpadom uključuju: sakupljanje, privremeno skladištenje, povrat materijala i konačno zbrinjavanje.

Šta znači odgovornost proizvođača i distributera u okviru Pravilnika?

Proizvođači, odnosno uvoznici električnih i elektronskih proizvoda koje sami stavljaju na tržište BiH su u obavezi da vode evidenciju i podnesu polugodišnji izveštaj o količini i vrsti proizvedenih i uvezenih proizvoda koji posle upotrebe postaju posebni tokovi otpada.  Ova lica su istovremeno i obveznici plaćanja naknade. Odgovornost proizvođača i distributera u okviru sistema upravljanja električnim i elektronskim (EE) otpadom podrazumijeva da distributeri plaćanjem naknada finansiraju uspostavljanje sistema upravljanja otpadnom elektronskom opremom.

Šta se podrazumijeva pod „zbrinjavanjem EE otpada“?

Podrazumijeva obradu u smislu izdvajanja sastavnih dijelova (opasnih i neopasnih komponenti), povrat materijala i /ili reciklažu korisnih sirovina, te izvoz onih komponenti koje se ne mogu zbrinuti u BiH na okolišno prihvatljiv način.

Kako su potrošači odnosno posjednici otpada od EE opreme dužni postupati sa istim?

Otpad od EE opreme iz domaćinstava odnosno otpad od EE opreme koji ne potječe iz domaćinstva, potrošači odnosno posjednici su dužni predati operateru ili sakupljaču ovlaštenom od strane operatera. Prije predaje, otpad od EE opreme mora se sakupiti ili čuvati odvojeno, tako da se ne miješa sa drugim otpadom.

U koje svrhe se plaća naknada i kome?

Proizvođači i/ili uvoznici EE opreme plaćaju naknadu koja osigurava pokrivanje troškova upravljanja EE otpadom. Proizvođači/uvoznici mogu svoje obaveze upravljanja i zbrinjavanja prenijeti na operatera, te u tom slučaju naknadu plaćaju operateru. Ostali koji nisu prenijeli obaveze na operatera, naknadu uplaćuju u Fond.

Da li potrošači opreme (krajnji korisnici proizvoda) plaćaju naknadu?

Ne. Naknada je već uključena u cijenu prilikom kupovine novog proizvoda. Također, svoje stare električne i elektroničke uređaje, potrošači opreme predaju Operateru bez dodatnih troškova.

Šta je to naknada za upravljanje EE otpadom?

Postoje dvije vrste naknade za upravljanje otpadom od EE proizvoda: opća i posebna.
Svi proizvođači i uvoznici obavezni su uplaćivati opću naknadu Fondu za zaštitu okoliša.
Proizvođači i uvoznici koji su prenijeli svoje obaveze na Operatera sistema plaćaju posebnu naknadu Operateru; Oni proizvođači i uvoznici koji nisu prenijeli svoje obaveze na Operatera sistema su dužni, uz opštu naknadu, uplaćivati i posebnu naknadu za upravljanje otpadnom opremom Fondu za zaštitu okoliša.

Šta su obaveze proizvođača/uvoznika EE opreme?

Proizvođač/uvoznik obavezan je u obavezi poslati Federalnom ministarstvu i Fondu izvještaj o količini, masi i vrsti opreme stavljene na tržište na obrascima dostupnim na web stranici Fonda. Na osnovu dostavljenog Izvještaja, Fond obračunava naknadu te izdaje Rješenje na osnovu kojeg Obveznik plaća naknadu.

Dostavljanje obračuna naknade i Izvještaja o količini, masi i vrsti opreme stavljene na tržište vrše se na polugodišnjem nivou, i to:

• za 1. polovinu kalendarske godine (januar-juni) do 20. jula kalendarske godine;
• za 2. polovinu kalendarske godine (juli-decembar) do 20. januara naredne godine

Obračunate naknade i obrasci izvjestaja

Šta je osnova za plaćanje naknade?
Preduslov za plaćanje naknade na opterećivanje okoliša električnim/elektronskim otpadom čini Rješenje koje Fond izdaje Obvezniku na temelju dostavljenog Izvještaja. Rješenje se izdaje za plaćanje:

• opće naknade, i
• (posebne) naknade za upravljanje otpadnom opremom na polugodišnjem nivou za obveznika koji nije sklopio ugovor sa Operaterom sistema.