U prostorijama Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH, 07. maja 2018. godine, predstavnici JP Elektroprivreda BiH Bajazit Jašarević, generalni direktor, dr.sc.Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije i direktorFonda za zaštitu okoliša FBiH dr.sci.oec FuadČibukčić, potpisali su Sporazum o sufinansiranju izrade Idejnog projekta snabdijevanja toplinskom energijom iz TE „Kakanj“ područja do/i Sarajeva.
Potpisivanju Sporazuma su prisustvovali Nermin Džindić, federalni ministar energije, rudarstva i industrije, Enver Merdić, direktor Termoelektrane „Kakanj“ i Pero Goluža, predsjednik Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša FBiH.
Fond za zaštitu okoliša, na osnovu odobrenja Vlade FBiH, učestvuje u sufinansiranju izrade Idejnog projekta sa 500.000,00 KM. Idejnom projektu je prethodila izrada Studije u okviru koje je provedena detaljna analiza opravdanosti snabdijevanja toplinskom energijom iz TE „Kakanj“ područja do/i Sarajevo, uključujući sve okolinske aspekte i analizu rizika projekta s obzirom na zahtjeve i sigurnost snabdijevanja električnom i toplinskom energijom.
„Studija izvodljivosti pokazala je da postoji opravdanost ovog projekta, i to sa socio-ekonomskog, ekološkog i finansijskog aspekta. Kao što znate, Fond je, na partnerskoj osnovi sa Elektroprivredom BiH, sufinansirao i izradu spomenute Studije, a danas se obavezao da će sufinansirati i izradu Idejnog projekta.“ – kazao je Fuad Čibukčić, direktor Fonda naglašavajući da Projekat toplovoda ima generacijski karakter.
Generalni direktor JP Elektroprivreda BiH Bajazit Jašarević, uputio je riječi zahvale Fondu za zaštitu okoliša FBiH na pruženoj podršci s ciljem realizacije projekta koji rješava jedno od strateških pitanja i problema kada je zagađenje zraka u Kantonu Sarajevo u pitanju.
„Zajednički smo uradili Studiju, zajednički je finansirali i revidovali, te odgovorili na pitanje da li je moguća izgradnja vrelovoda od TE Kakanj do Sarajeva, i odgovor je bio da. Uslov je bio da se izradom Idejnog projekta odgovori na neka osjetljiva pitanja ekonomsko-tehničke i finansijske naravi, analizama ispitaju različiti modeli za realizaciju takvog projekta, sve radi investitora koji će u budućnosti biti vlasnici ovog projekta.“ – istakao je Jašarević.
Govoreći o Studiji opravdanosti, dr.sc.Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije JP Elektroprivreda BiH, kazao je da prema rezultatima Studije ukupni investicioni troškovi za izgradnju vrelovoda iznose cca 230 miliona KM, te da bi krajnjim potrošačima toplotne energije cijena grijanja u nakon povrata investicije u planiranom periodu od 9 godina, trebala biti znatno niža nego danas i dodao:
„Izradom idejnog projekta tačno će se definirati trasa vrelovoda Kakanj – Sarajevo, dakle, bit će provedeni svi potrebni geoistražni radovi za pozicioniranje toplovoda u fizičko okruženje i dovođenje do toplana u Sarajevu. Procijenjena vrijednost izrade Idejnog projekta je cca 1 milion KM, a nakon što se odabere izvođač, izrada bi trebala trajati između 10 i 12 mjeseci.“
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić istakao je da je projekat snabdijevanja toplinskom energijom iz TE „Kakanj“ područja do/i Sarajeva strateško opredjeljenje Vlade FBiH i resornog ministarstva.
„Energetska strategija FBiH u potpunosti prati i podržava ovaj i ovakve projekte. Međutim, potrebno je uključiti i kantonalni nivo, kako bi se lakše došlo do realizacije.“ – istakao je Džindić.
Projekat snabdijevanja toplinskom energijom područja do/i Sarajeva iz TE „Kakanj“ omogućit će pouzdano, sigurno i stabilno snabdijevanje toplinskom energijom područja do/i glavnog grada na bazi domaćih energetskih resursa, te neovisnost od uvoznog gasa.
Cilj projekta je značajno smanjenje emisija CO2, NOx i SO2, poboljšanje kvaliteta zraka, poboljšanje visokoefikasne kogeneracije, te stvaranje uslova za provođenje odredbi iz Direktive Evropske unije o energijskoj efikasnosti.
Korištenje toplinske energije stvara mogućnot optimizacije troškovne efikasnosti za grijanje, nižu cijenu, ostvarenje visokoefikasne kogeneracije, uštedu primarne energije u gradovima i, što je posebno važno, neovisnost grada i njegovih stanovnika od uvoznog gasa.
