Studiranjem flore silikatnih algi svjetlosnim i elektronskim mikroskopom, na tresetištu zaštićenog područja “Bijambare” kod Sarajeva otkrivene su dvije nove vrste algi, a to otkriće predstavlja značajan doprinos istraživanju ovih nevidljivih ali za život izuzetno značajnih jednostaničnih organizama.
Pronalazak novih vrsta ocjenjuje se posebno važnim za bosanskohercegovačke znanstvenike, “imajući u vidu činjenicu da je BiH sa 0,1 posto BDP-a izvojenog za nauku na začelju europske prakse”.
Rezultati studije objavljene u predzadnjem broju renomiranog internacionalnog znanstvenog časopisa Nova Hedwigia (broj 93, svezak 1-2, 2011) pod naslovom Diatoms in a poor fen of Bijambare protected landscape, Bosnia&Herzegovina, koju potpisuje međunarodni autorski tim: viša stručna saradnica Fonda za zaštitu okoliša FBiH mr.sc. Tatjana Kapetanović, te saradnici Regine Jahn (BGBM Berlin), Sulejman Redžić (PMF Sarajevo) i Marina Carić (Institut za more i priobalje iz Dubrovnika), povećavaju broj vrsta cijanobakterija i algi u BiH na cca 1.500 vrsta. Nove vrste nazvane su Sellaphora bosniaca i Sellaphora hafnerae, posljednje u čast prof. dr. Dubravke Hafner, znanstvenice koja se čitav radni vijek bavi algama u BiH.
Kapetanović je istaknula da je potreba istraživanja tresetišta (cretova) danas naglašena činjenicom da su ova planinska staništa uglavnom male površine, čista i glacijalno-reliktnog porijekla što ih čini osjetljivim na antropogene utjecaje. Dijatomeje čine dominantnu komponentu flore algi na ovim staništima i mogu biti dobri indikatori promjena u okolišu.
Silikatne alge (dijatomeje) su uglavnom jednostanični organizmi i predstavljaju najbrojniju skupinu algi, a najrasprostranjenije su u slatkovodnim i morskim staništima. Do sada je opisano više od 100.000 vrsta. Iako se radi o veoma malom lokalitetu, rezultati ove studije povećavaju broj vrsta cijanobakterija i algi u BiH na cca 1.500 vrsta (u Pregledu stanja biološke i pejzažne raznolikosti BiH iz 2008., prema dosad publikovanim podacima, procijenjeno je kako floru cijanobakterija i algi čini 1.457 vrsta).
– Nepoznavanje našeg prirodnog bogatstva vodi nekontroliranom gospodarenju biodiverzitetom i čini javnost neobrazovanu o vlastitom okolišu. Takvo stanje dovodi do opadanja broja vrsta i nedovoljne zaštite. Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja koja nema popis vrsta flore i faune, a rijetki su i napori sistematizacije podataka o određenim skupinama. Planiranje očuvanja biodiverziteta može biti “ozbiljno” tek onda kada budemo znali kakvim biodiverzitetom raspolažemo, istakla je Kapetanović.
Zaštićeno područje Bijambare obuhvata površinu od 497 ha i Zakonom o proglašenju zaštićenog pejzaža Bijambare (“Službene novine Kantona Sarajevo”, br. 6/10) ustanovljeno je u cilju očuvanja pejzaža, naučnog istraživanja, ekološke edukacije i vaspitanja, te rekreacije i turizma. Sa aspekta svojih hidrogeomorfoloških karakteristika, visokih florističkih i faunističkih vrijednosti, a naročito vrijednosti neponovljivih ekosistema i pejzažnih karakteristika, ovaj kompleksni sistem ekosistema ima neprocjenjive vrijednosti, te ga treba shvatiti kao nukleus ovog regiona, odnosno staviti ga u centar aktivnosti održive zaštite i prihvatljivog upravljanja. Visoke prirodne vrijednosti šireg područja Bijambara pružaju izvanredne mogućnosti razvojnim istraživanjima u različitim područjima prirodnih znanosti i zaštite okoliša.
