Tri mjeseca nakon hidrološkog incidenta na slivnom području Vjetrenice, nastalog usljed višednevnih iznimno obilnih padavina koje su dovele do plavljenja glavnog kanala spilje Vjetrenica i izazvale veliku materijalnu štetu, u rekonstrukciju infrastrukture uključili su se Federalno ministarstvo okoliša i turizma (FMOIT) i Fond za zaštitu okoliša FBiH (FZOFBiH).
Upravni odbor Fonda za zaštitu okoliša FBiH je, krajem novembra 2015. godine, donio Odluku o dodjeli interventnih sredstava za „Sanaciju infrastrukture u pećini Vjetrenica – Popovo polje“ u iznosu od 100.000 KM. Ugovor o dodjeli sredstava su 13. januara 2016. godine potpisali direktor Fonda za zaštitu okoliša FBiH, Safet Harbinja i direktorica JP Vjetrenica-Popovo polje, Ana Soldo.
Fond za zaštitu okoliša FBiH je, na osnovu zahtjeva JP Vjetrenica-Popovo polje, i dostavljene investiciono-tehničke dokumentacije, te projektnog zadatka za izradu Elaborata „Zaštita podzemnih voda pećine Vjetrenica“, iz programa interventnih sredstava podržao aktivnosti sanacije infrastrukture u pećini Vjetrenica sa iznosom do 100.000 KM, kako bi se što prije stvorili preuslovi za prioritetne aktivnosti na kreiranju plana održivog razvoja i zaštite Vjetrenice.
Sredstva Fonda su namjenskog karaktera te će se, nakon izrade pomenutog elaborata zaštite, koristiti za sufinansiranje projekta sanacije šteta nastalih usljed hidrološkog incidenta na lokalitetu slivnog područja Vjetrenice.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma je, u okviru granta za pomoć zaštićenim prirodnim područjima, odobrilo sredstva u iznosu od 120.000 KM, od čega će jedan dio biti utrošen za nabavku i zamjenu uništene rasvjete, a drugi dio za provođenje monitoringa, nabavku aparata nakon rekonstrukcije same pećine.
Zaštita pećine Vjetrenica datira od 1952. godine kada je proglašena spomenikom prirode; Prostornim planom iz 1981. godine proglašena je rezervatom prirode, a prema važećem Zakonu o zaštiti prirode iz 2003. godine, Vjetrenica se kao spomenik prirode svrstava u III kategoriju zaštićenih dijelova prirode. Sa oko 8 km dugih hodnika i 135 jezeraca u kojim obitava endemska čovječja ribica, brojnim kaskadama, sigastim prevlakama i razgranatim hodnicima, pećina je pravi kraški dragulj.
U skladu sa Konvencijom o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa, Vjetrenica je uvrštena u Smaragdnu mrežu (Emerald network) koja se uspostavlja za područja važna zbog očuvanja staništa i vrsta. Ova se područja utvrđuju i dokumentiraju kroz program NATURA 2000, te čine osnovu sveeuropske Strategije zaštite biološke i pejzažne raznolikosti.
Zaštita i kvalitetna valorizacija ovog područja od iznimne prirodne, geološke, speološke i hidro-geološke vrijednosti, lociranog u jugoistočnom dijelu Hercegovine, od ogromnog je značaja, kako za zaštitu okoliša i turizam, tako i za razvoj cijele regije.
