Svjetski dan močvarnih staništa 2013. pod sloganom “Močvare i upravljanje vodama”, ima za cilj podići svijest ljudi o međuovisnosti između vode i močvare, istaknuti načine koji bi osigurali pravednu raspodjelu vodnih resursa između različitih interesnih skupina koji moraju shvatiti da „bez močvara nema ni vode“.
Osim što imaju nezamjenjivu ulogu za očuvanje svjetske biološke raznolikosti time što su staništa za mnogobrojne ugrožene vrste i ptice močvarice, važna su mrjestilišta riba, pružaju velike mogućnosti za razvoj turizma, njihov je značaj u nezamjenjivoj ulozi u obuzdavanju poplava, očuvanju podzemnih voda, sprečavanju erozije, pročišćavanju voda zadržavanjem hranjivih tvari i taloga te ublažavanju klimatskih promjena.
Pristup čistoj pitkoj vodi i sanitarnoj infrastrukturi je osnovno ljudsko pravo. Ujedinjene nacije su 2013. godinu proglasile za Međunarodnu godinu vodnih resursa u kojoj će se, u svjetlu povećane potrebe za vodnim resursima i njihovom distribucijom, surađivati u oblasti voda i identificirati aktuelne teme u sektorskim politikama edukacije, diplomatije, prekograničnog upravljanja vodama, finasijske podrške, nacionalnih/međunarodnih pravnih okvira ali i vezama sa Milenijskim ciljevima razvoja do 2015. (MGD).
Konvencija o vlažnim staništima od međunarodnog značenja naročito kao staništa ptica selica. “The Convention on Wetlands of International Importance especially as Waterfowl Habitat” slobodan je prijevod originalnog naziv ugovora koji je, u svojoj prvobitnoj verziji, dao naglasak na način korištenja i zaštiti vlažnih staništa, prije svega kao staništa vodenih ptica. Razvijajući se, Konvencija je kasnije proširila dijapazon svoga interesa i djelovanja s ciljem obuhvaćanja svih vidova zaštite i načina korištenja vlažnih staništa, dijelom ekosustava od izuzetnog značaja za održanje biološke raznolikosti, a kao ključ za dugoročno osiguranje pitke vode. Vlažna staništa osiguravaju prirodno filtriranje vode koja prolazi kroz njih i predstavljaju prirodni spremnik koji osigurava stabilnu opskrbu i podzemnog i nadzemnog akvatorija.
Na Ramsarskom popisu močvarnih staništa širom svijeta od posebnog značaja za cjelokupno čovječanstvo, nalaze se dva specijalna bh. ornitofaunistička rezervata: Hutovo Blato (na popisu međunarodno važnih vlažnih staništa pri UNESCO-vom direktoratu u Parizu, uvršteno 2001. godine) i močvara Bardača (na ušću Vrbasa u Savu), koju je Konvencija prihvatila 2007. godine.
Zahvaljujući izvanrednoj biološkoj raznolikosti, koja se rasprostire na oko 8000 hektara, Park prirode Hutovo blato je prepoznato kao močvara od međunarodne važnosti u sklopu Ramsarske konvencije.
Nažalost, iz Svjetskog fonda za zaštitu okoliša upozoravaju kako, ukoliko ne bude adekvatno zaštićeno, Hutovom blatu, koje nije samo iznimno važan prirodni rezervat, nego ima i vrlo važnu ulogu u sprečavanju poplava nizvodnih područja primanjem i zadržavanjem velikih poplavnih voda, prijeti potpuni nestanak u narednih 30 godina. S obzirom da je neadekvatno upravljanje područjem u prethodnom periodu rezultiralo velikim gubicima i degradiranjem ekosistema, krajnji je trenutak da se lokalna zajednica aktivno angažuje u razvijanju smjernica i najboljih metoda i koncepta mehanizama za zaštitu Parka prirode. Kako bi se spriječile dugoročne štete uzokovane, između ostalog, hidro-energetskim iskorištavanjem voda Trebišnjice i Neretve uzvodno od Hutovog blata, potrebno je pronaći alternativna rješenja uz pomoć kojih bi se osigurale dovoljne količine i kvalitet voda u cilju očuvanja biodiverziteta močvare Hutovog blata i njegove ekološke funkcije.
Fond za zaštitu okoliša FBiH prepoznaje potencijal Hutovog blata kao prirodni fenomen od izuzetnog ekološkog i ekonomskog značaja ne samo za Bosnu i Hercegovinu već i za širu regiju “Dinarskog luka”. U skladu s tim, spremni smo učiniti sve napore kako bismo u saradnji sa svim relevantnim institucijama Upravi Parka pružili neophodnu tehničku i finansijsku podršku u iznalaženju rješenja za zaštitu najznačajnijih staništa unutar ove jedinstvene ekološke cjeline. Uvažavajući osnovna načela i ciljeve Strategije zaštite okoliša Federacije BiH, među kojima je jedan od prioriteta očuvanje i unapređenje zaštićenih prirodnih područja (uključujući vlažna i močvarna područja) a u skladu sa zakonskim ovlastima i obavezama, Fond će nastojati i u budućnosti pružiti svaki vid pomoći u cilju ostvarenja pozitivnih pomaka ka održivom finansiranju ovog zaštićenog područja, kako bi se osigurali najoptimalniji standardi upravljanja.
Važno je naglasiti i da je projektima sanacije, revitalizacije i rehabilitacije ovog prirodnog rezervata potrebno postići rezultate koji će, osim Parku prirode Hutovo blato, koristiti i široj zajednici, a ujedno svijest o potrebi zaštite okoliša pretvoriti u jasan, cjelovit i dugoročan koncept koji će unaprijediti stanje okoliša u BiH, te ga usmjeriti ka održivom razvoju.
Pridružite se WWF inicijativi za očuvanje Hutovog blata i pomozite da se spasi srce jednog od najvrednijih staništa ljudi i prirode u BiH.
Peticija je dostupna za potpis na http://www.hutovo-blato.ba
