Svjetski dan šuma obilježava se 21. marta širom planete, i to od 1971. godine, kada je Generalna skupština Evropske poljoprivredne konfederacije donijela odluku da dan proljećne ravnodnevnice na sjevernoj, odnosno jesenje ravnodnevnice na južnoj Zemljinoj hemisferi bude posvećen šumama.
Cilj je bio da se ukaže na značaj šuma i njihov uticaj na opstanak čovječanstva. Šume doprinose ravnoteži kisika, apsorbiraju ugljen-dioksid, zaustavljaju čestice prašine i pepela, štite od štetnog djelovanja vjetra, štita riječna područja i izvorišta voda. Šume utječu na pročišćavanje atmosferskih voda, pozitivno djeluju na klimu, štite tlo od erozije, te osiguravaju staništa za mnogobrojne vrste flore i faune.One danas pokrivaju nešto više od 30 odsto ukupnih kopnenih površina Zemlje – prostiru se na oko četiri milijarde hektara.
Ovogodišnjim aktivnostima želi se istaći uloga ne samo šuma nego i svih vrsta drveća koja rastu izvan šuma. Šume pokrivaju trećinu kopnene površine planete Zemlje, biološki su najraznovrsniji ekosistemi na kopnu, u kojima obitava više od pola kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata.
Uprkos svim neprocjenjivim ekološkim, privrednim, društvenim i zdravstvenim dobrobitima, čovjek uništava te iste šume bez kojih ne može živjeti. Krčenje je i dalje ozbiljan problem u cijelom svijetu. Prema podacima UN-a, godišnje se uništi oko 13 milijuna hektara šume; 12-20% emisija stakleničkih plinova u svijetu, koji prouzrokuju klimatske promjene, izazvano je upravo krčenjem šuma. (preuzeto sa web stranice FMPVŠ)
U Federaciji Bosne i Hercegovine šume i šumska zemljišta se prostiru na površini od oko 1.522.900 ha ili oko 48% površine. Ukupna zaliha svih državnih šuma je procijenjena na 161.997.182 m3, sa prosječnom zalihom od oko 199,4 m3/ha. Odnos državnih i privatnih šuma je 82:18%. Zbog značajne devastacije, dugog produkcionog perioda, privrednog značaja šumarstva, povećanih zahtjeva za korištenje općekorisnih funkcija šuma kroz izdvajanje zaštitnih šuma i šuma sa posebnom namjenom, u narednom periodu šumama treba posvetiti posebnu pažnju slijedeći jedan integralni pristup, koji objedinjuje obaveze onih koji se bave upravljanjem ovim resursom i unapređenjem svijesti i znanja svih zainteresnih skupina, kao i donošenjem i provedbom obavezujućih zakona. Ciljevi trebaju biti poduzimanje neophodnih aktivnosti i mjera na unapređenju organizacije upravljanja šumama, očuvanju prirodne strukture i općekorisnih funkcija šuma, zaštite okoliša itd
U povodu obilježavanja Svjetskog dana šuma, u organizaciji Asocijacije inžinjera i tehničara šumarstva FBiH (UŠIT), 21. marta je u prostorijama Akademije nauka i umjetnosti BiH održana promocija fotomonografije “Šume BiH”.
U skladu sa osnovnom djelatnošću, a to je zalaganje za usmjeravanje strategije šumarstva te odnosa društva prema šumi kao najznačajnijem faktoru biosfere, zaštita i prezentacija prirodnih resursa i njihovo racionalno korištenje, UŠIT je uz finansijsku podršku Fonda za zaštitu okoliša FBiH pokrenuo i uspješno realizirao projekat „Fotomonografija šume BiH“, koja za posebno odabrane ciljne grupe prezentira različite biljne zajednice, kao i pojedine predstavnike flore i faune na području BiH. Fotomonografija “Šume BiH” dokumentuje realno stanje vegetacije i prirodnih šumskih ekosistema u BiH, i kao takva obuhvata reprezentativne objekte u vegetacijskom, florističkom, faunističkom, geološkom i hidrološkom smislu.
Cilj cjelokupnog projekta jeste promoviranje i podizanje općeg nivoa znanja o šumskim ekosistemima i njihovom značaju za društvo, te afirmacija i promocija prirodnih resursa BiH, zaštite i očuvanja okoliša i drugih oblasti koje su usko vezane za šumske ekosisteme u BiH u kontekstu ekonomskih, ekoloških i socioloških efekata, kao i unapređenje svih aspekata zaštite prirodnih resursa u BiH.
