U cilju podizanja javne svijesti i povećanja razumijevanja značaja očuvanja biološke raznolikosti, Ujedinjeni narodi su 22. maj proglasili Međunarodnim danom biodiverziteta. Taj dan se od 1993. godine obilježava kao spomen na datum usvajanja teksta Konvencije o biološkoj raznolikosti, jednog od temeljnih okvira globalne politike zaštite biološke i pejzažne raznolikosti, usvojenog 5. juna 1992. godine na samitu UN o zaštiti životne sredine i održivom razvoju održanom u Rio de Jeneiru. Bosna i Hercegovina je Konvenciju ratifikovala 2002. godine.
Ova konvencija je zacrtala novu koncepciju zaštite prirode, proširujući je na očuvanje sveukupne biološke i pejzažne raznolikosti i osiguranje održivog korištenja prirodnih dobara.
Konvencija određuje termin biološke raznolikosti kao različitost svih oblika života u prirodnom okolišu, tj. raznovrsnost svih dijelova ekosistema, uključujući i raznolikost među genima. Biološka raznolikost jedan je od ključnih faktora koji podupiru održivi razvoj. Biodiverzitet je današnja mera opstanka biosfere i razvoja civilizacije na Zemlji. Raznovrsnost biljnih i životinjskih vrsta konstantno osigurava sirovine za proizvodnju prehrambenih proizvoda, medicinskih preparata i lijekova, kao i svih drugih vrsta proizvoda potrebnih za opstanak čovjeka. Biološka raznolikost je izvor genetičkog materijala koji omogućava razvoj novih i poboljšanje varijeteta biljaka za poljoprivrednu proizvodnju.Konvencija uspostavlja očuvanje biološke raznolikosti kao temeljno međunarodno načelo u zaštiti prirode i zajedničku obavezu čovječanstva. To je jedan od glavnih sporazuma o zaštiti prirode, jer sadržava osnovna načela na kojima države moraju zasnivati buduće odluke i programe privrednog razvoja i zaštite okoliša. Glavni cilj konvencije je očuvanje i unapređenje ukupne biološke raznovrsnosti zemlje, što podrazumijeva korištenje na način da se neće dugoročno osiromašiti živi svijet i njemu pripadajuća staništa nego će prirodni potencijal zemlje ostati na korištenje budućim generacijama.
U europskim razmjerima, Bosna i Hercegovina se ističe ekološkom heterogenosti prostora, geomorfološkom i hidrološkom raznolikosti, specifičnom geološkom prošlošću, te diverzitetom ekoklime, što je uvjetovalo posebno bogat živi svijet na našem teritoriju. Flora, fauna i fungia Federacije Bosne i Hercegovine ubraja se u najraznovrsnije u čitavoj Evropi, a visok stepen endemičnosti i reliktnosti daje joj značaj na nivou globalne biološke raznolikosti.2011. godina je proglašena Međunarodnom godinom šuma, Rezolucijom Generalne skupštine UN-a broj 61/193, a čitavo razdoblje od 2011. do 2020. godine Međunarodnim desetljećem biološke raznolikosti. Razlog proglašenju je taj što dotadašnji ciljevi – očuvanje vrsta, smanjenje gubitka raznolikosti vrsta, održivo iskorištavanje komponenata biološke raznolikosti – nisu ni približno postignuti. Ovogodišnji Dan biodiverziteta proglašen Svjetskim danom raznolikosti šuma. Ove godine Forum o šumama Ujedinjenih naroda (UNFF) i Sekretarijat Konvencije o biološkoj raznovrsnosti (CBD), rade zajednički, kako bi naglasili važnost biodiverziteta šuma za čovječanstvo.
Slogan Svjetskog dana biodiverziteta 2011. je – Šume za ljude, kojim se želi naglasiti ključna uloga čovjeka u očuvanju i razvoju svjetskih šuma. Šume su mjesta najveće bioraznolikosti na kopnu; osim neposredne privredne koristi, neprocjenjivo su korisne kao važni rezervoari i regulatori vode, izvor kisika. Njihovim krčenjem, komercijalnim lovom, klimatskim promjenama, ekosistemi iz dana u dan postaju sve ugroženiji, pa mnogim životinjskim i biljnim vrstama prijeti potpuni nestanak.
Šume Bosne i Hercegovine predstavljaju jedan od najvažnijih nacionalnih prirodnih obnovljivih resursa, a po svojim karakteristikama (sastav i struktura vrsta drveća, prirodnost i bogatstvo biodiverziteta) spadaju među najvrednije šumske ekosisteme ovog dijela Evrope. Šume i šumsko zemljište u Bosni i Hercegovini zauzimaju oko 53% teritorije od čega šume oko 43%, a goleti oko 10%. Visoke ili tzv. ekonomske šume zauzimaju tek oko 25% površine BiH. U Bosni i Hercegovini se nalazi šest relativno očuvanih prašumskih otočića: Ravna Vala na Igmanu, Janj, Lom, Trstionica, Plješevica i Perućica.
Povodom Međunarodnog dana biološke raznolikosti i Međunarodne godine šuma, organizuju se edukativne akcije zaštite prirode i provode projekti vezani uz biološku raznolikost. Doprinos Bosne i Hercegovine zaštiti šuma i šumskog biodiverziteta ogleda se u implementaciji projekta pod nazivom „Zaštićena šumska i planinska područja u BiH“ kojeg finansira GEF,a čiji je osnovni cilj jačanje zaštite i održivog upravljanja šumskim i planinskim zaštićenim područjima i ekosistemima.
