21. mart/ožujak je proglašen za Međunarodni dan šuma 1971. godine, na 23.sjednici Generalne skupštine Evropske poljoprivredne konfederacije. Proglašenje i njegovo obilježavanje ima za cilj ukazati na probleme očuvanja i poboljšanja stanja šumskih staništa kao specifičnih ekosustava.
Šume imaju neprocjenjiv značaj za životnu sredinu i okoliš. One osiguravaju proizvodnju kisika, apsorbiraju ugljen-dioksid, zaustavljaju čestice prašine i pepela, štite od štetnog djelovanja vjetra, umanjuju i regulišu vodni režim. Šume utječu na pročišćavanje atmosferskih voda, pozitivno djeluju na klimu, štite tlo od erozije, te osiguravaju staništa za mnogobrojne vrste flore i faune. Uprkos izuzetnom značaju šuma, njihova površina se na globalnom nivou kontinuirano smanjuje. Šumske površine u svijetu su se, prema podacima Ujedinjenih naroda, u zadnjih 15 godina smanjile za više od trostruke površine Njemačke. Gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena, unatoč globalnim naporima za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika. Nestajanje površina pod šumom dovodi do negativnih posljedica u vidu gubitka biološke raznolikosti, globalnih klimatskih poremećaja, kao i do ugrožavanja zdravlja i života velikog broja ljudi koji su neposredno ili posredno ovisni o šumi.
Šume Bosne i Hercegovine predstavljaju jedan od najvažnijih nacionalnih prirodnih obnovljivih resursa, a po svojim karakteristikama (sastav i struktura mnogobrojnih vrsta drveća, bogatstvo bioraznolikosti), spadaju među najdragocjenije ekosustave ovog dijela Evrope. Šume i šumska zemljišta u Bosni i Hercegovini se rasprostiru na površini od cca 63% ukupne površine (više od dva i pol miliona hektara), i predstavljaju ogroman potencijal za ublažavanje posljedica klimatskih promjena, pomažu u održavanju bioraznolikosti, osiguravaju opskrbu svježe vode, umanjuju rizike od šteta od oluja, poplava i suša, te predstavljaju izvor osnovnih i ekološki prihvatljivih drvnih proizvoda. Uključujući drvnu industriju, poljoprivredu i rudarstvo, šumarstvo čini okosnicu razvoja ruralnih prostora Bosne i Hercegovine.Rezolucijom Generalne skuštine UN-a broj 61/193 od 20. decembra 2006. godine, a na prijedlog UNFF-a (krovna međunarodna organizacija koja određuje smjer razvoja šumarstva na globalnom nivou), 2011. godina je proglašena Međunarodnom godinom šuma, u cilju podizanja svijesti društva o značaju šuma i unapređenja održivog upravljanja, zaštite i stanja šuma na planeti. BiH je od 2007. godine aktivno uključena u Forest Europe, evropsku organizaciju za održivo gospodarenje šumama na ovom kontinentu. Sve države članice UN-a, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, pozvane su da tokom ove godine na međunarodnim i nacionalnim razinama organizuju različite aktivnosti kojima će se obilježiti Međunarodna godina šuma, a sve s ciljem širenja svijesti i edukacije društvene zajednice o dobrobiti koju šumski ekosistemi daju čovječanstvu.
Povodom obliježavanja Međunarodne godine šuma, 21. marta, na Međunarodni dan šuma, koji je istovremeno i prvi dan proljeća na sjevernoj hemisferi, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu organizuje naučnu konferenciju pod nazivom „Šume – indikator kvaliteta okoliša“. Na skupu će biti prezentirano 25 različitih referata i prezentacija autora sa područja cijele BiH. (Fotografije sa konferencije u ANUBiH, Dnevne novine “Oslobođenje”>>>)
U okviru obilježavanja ovog jubileja u Bosni i Hercegovini, u Bugojnu će 24. marta biti održana svečana manifestacija pod nazivom „Međunarodna godina šuma – 2011“. Organizatori manifestacije su Udruženje inžinjera i tehničara šumarstva Federacije BiH (UŠIT BiH), Ministarstvo šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede Srednjobosanskog kantona – Kantonalne uprave za šumarstvo, Općine Bugojno i ŠPD/ŠGD „Srednjobosanske šume/Šume središnje Bosne“ d.o.o. Donji Vakuf.
