2. Februara 2021.

Međunarodni dan zaštite močvara: Ključne za život ljudi i planete

Datum koji je izuzetno bitan kada govorimo o obilježavanju dana posvećenih zaštiti različitih ekosustava je Međunarodni dan zaštite močvara koji se obilježava 2. februara u cijelom svijetu.

Ukoliko bi se napravilo određeno natjecanje između ekosustava, prvo mjesto kada govorimo o uništavanju i degradaciji zacijelo bi odnijela močvarna područja. Uvjerljiva pobjeda ako uzmemo u obzir podatak kako se močvarna područja uništavaju tri puta brže nego šumska. Otprilike 35% svjetskih močvara je izgubljeno između 1970. i 2015. i stopa gubitka ubrzava se na godišnjoj osnovi od 2000. godine. https://unfccc.int/news/wetlands-disappearing-three-times-faster-than-forests

Nazivaju ih bubrezima prirode ili ekološkim supermarketima, a ugrožavaju ih megatrendovi poput klimatskih promjena, povećanja broja stanovnika, urbanizacije, posebno obalnih područja i riječnih delta, te promjene uzoraka potrošnje koji su potaknuli promjene u korištenju zemljišta, vode i poljoprivredi. Preostale močvare na svijetu ugrožene su odvodnjom vode, onečišćenjem, neodrživom uporabom, invazivnim vrstama, poremećenim protocima brana i odlaganjem sedimenata od krčenja šuma, te erozijom tla uzvodno.

Tema ovogodišnjeg globalnog obilježavanja „Močvare i voda“ (Wetlands and Water) ističe neodvojivost života na Zemlji, močvara i vodenih resursa https://www.worldwetlandsday.org/home

Močvare su ključne za život ljudi i planeta. Izravno ili neizravno pružaju gotovo svu svjetsku potrošnju slatke vode. Više od milijarde ljudi o njima životno ovisi i one su među najraznolikijim ekosustavima. Do 40% svjetskih vrsta živi i razmnožava se u močvarama, iako je sada više od 25% svih močvarnih biljaka i životinja u opasnosti od izumiranja.

Funkcije močvara su brojne zahvaljujući interakcijama bioloških, fizikalnih i kemijskih komponenti tog staništa.

Neke od životno važnih funkcija močvara su: skladištenje vode, otpuštanje podzemne vode, obnavljanje podzemnih voda (kretanje vode s površine močvarnog tla u podzemni ekosustav), zaštita od oluja i poplava, stabilizacija obale i kontrola erozije, retencija i recikliranje nutrijenata, retencija i neutralizacija toksina, retencija sedimenta, pročišćavanje vode, stabilizacija lokalnih klimatskih uvjeta (temperature i količine oborina),  staništa su mnogim biljnim i životinjskim vrstama. Također važno se je naglasiti kako močvare često imaju ogroman turistički potencijal kojim također treba odgovorno i održivo upravljati, te da imaju važnu ulogu kada je u pitanju globalna klima budući da su veliki spremnici CO2.

Trenutno se procjenjuje da močvare pokrivaju više od 12,1 milijuna km2, područje veće od Grenlanda. Između 13-18 posto njih (2.300 mjesta) nalazi se na Ramsarskom popisu vlažnih staništa od međunarodne važnosti, koja su zaštićena područja. https://unfccc.int/news/wetlands-disappearing-three-times-faster-than-forests Bosna i Hercegovina trenutno ima 3 područja označena kao močvare od međunarodnog značaja (Ramsarska područja), površine 57.192 hektara. Ova tri područja obuhvaćaju močvarni kompleks – Bardača (3,500 ha), Livanjsko polje (45,868 ha)  i Hutovo blato.

Ramsarska konvencija o močvarama od međunarodne važnosti naročito kao staništa ptica močvarica donešena je u Ramsaru, Iranu 2. veljače 1971. godine, a stupila je na snagu 1975. godine. Ovom Konvencijom u članku 1. definiraju se močvarna područja kao “područja močvara, bara, tresetišta ili voda, bilo prirodna ili umjetna, stalna ili privremena, sa vodom stajaćicom ili tekućicom, boćatom ili slanom, uključujući morsku vodu, čija dubina za oseke ne prelazi šest metara.” Misija Konvencije je “očuvanje i mudro korištenje svih močvara putem lokalnih i nacionalnih akcija i međunarodne suradnje, kao doprinos postizanju održivog razvoja u cijelom svijetu”. Bosna i Hercegovina je punopravni član Konvencije od 2001. godine.

Budući da su močvarna područja od ključne važnosti za opstanak svijeta kakvog poznajemo, štiteći močvare danas osiguravamo našu budućnost sutra. Močvare su kako je navedeno na početku odnijele pobjedu u natjecanju kako govorimo o brzini njihova uništenja i njihovoj degradaciji, također i kada govorimo o važnosti očuvanja one trebaju biti visoko rangirane. Podizanje javne svijesti i edukacija moraju biti usmjerene na ovaj ekosustav koji brzo nestaje. Širom svijeta zakonodavna tijela moraju integrirati močvare u programe politike i ulagati u njihovu održivost.