29.8.2024. godine
Demant povodom objave netačnih navoda
Dana 26.08.2024. godine, putem sredstava informisanja, medija i društvenih mreža, a od strane gospodina Mirnesa Ajanovića, advokata, javno su izneseni netačni navodi, neprimjereni i zlonamjerni komentari koji se odnose na uredbe Vlade Federacije BiH, tačnije na „Uredbu o proizvodima koji poslije upotrebe postaju posebne kategorije otpada i kriterijima za obračun i način plaćanja naknada (”Službene novine Federacije BiH”, broj: 59/21) i „Uredbu o načinu raspodjele i ulaganja prikupljenih naknada za posebne kategorije otpada i uvjetima za dodjelu poticajnih sredstava (”Službene novine Federacije BiH”, broj: 59/21), a kojima se pokušava diskreditirati Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH.
Smatramo tendencioznim prikazivanje Fonda kao institucije koja krši pravni sistem, proizvoljno nameće naknade koje će dodatno opteretiti privredu i građane, odnosno koje ugrožavaju poslovanje privrednika, utječe na dodatni ekonomski udar na građane rastom cijena, padom potražnje, gubitkom radnih mjesta, itd.
Nevjerovatno je u kolikoj se mjeri u pomenutoj objavi pokušava prikazati neprofesionalnost, nepoznavanje pravnog sistema od strane aktera izrade pravnih akata i izvršioca realizacije pravnih akata.
U skladu sa načelima objektivnosti i odgovornosti djelovanja, a sa ciljem pravilnog i transparentnog informiranja javnosti, Fond za zaštitu okoliša FBiH saopštava slijedeće:
Predmetni propisi važe od 2021. godine, od kada je veliki broj obveznika plaćanja naknada uredno izvršio svoju obavezu po osnovu „Uredbe o proizvodima koji poslije upotrebe postaju posebne kategorije otpada i kriterijima za obračun i način plaćanja naknada“, te dostavio svoje izvještaje u propisanim rokovima, te platio naknade za koje su im izdata rješenja. Znakovito je da se buka protiv Fonda podiže u momentu kada je Fond, sukladno članu 16.stav (1) „Obvezniku plaćanja naknade koji Fondu nije dostavio godišnji izvještaj iz člana 5. ove uredbe, Fond će naknadu obračunati na osnovu inspekcijskog nalaza i prema evidenciji Uprave za indirektno oporezivanje BiH o ukupno uvezenim i proizvedenim količinama proizvoda“, a prema podacima UIO BiH, uputio rješenja obveznicima koji su se skrivali, odnosno izbjegavali svoju obavezu i time sebe stavljali u povoljniji položaj u odnosu na svoje konkurente koji su uredno poštovali propise.
Također, data je potpuno pogrešna i neutemeljena interpretacija sistema upravljanja otpadom i propisa, što proizilazi iz neznanja i neinformiranosti, jer je identičan sistem uspostavljen i kao takav funkcionira i u Republici Srpskoj, zemljama okruženja, a i u cijeloj Europskoj uniji.
Iz navedenih razloga, Fond daje pojašnjenja javnosti, a kako ista ne bi bila dovedena u zabludu populističkim ispadima s upitnim motivima.
Naime, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom (“Službene novine FBiH”, broj: 92/17), član 2/18a „Posebne kategorije otpada“, se definira najprije: „Proizvođač i uvoznik proizvoda je društveno i finansijski odgovoran za opterećenje okoliša koje mogu prouzrokovati proizvodi koje stavlja na tržište Federacije BiH, a koji poslije upotrebe postaju posebne kategorije otpada. U posebne kategorije otpada spada: ambalažni otpad, otpadna vozila, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadne gume, električni i elektronički otpad, otpad koji sadrži azbest, otpad koji sadrži PCB, otpad iz proizvodnje titandioksida, medicinski otpad, životinjski otpad i građevinski otpad.“
Također, istim članom Zakona se navodi: „Provedbenim propisima utvrdit će se kriteriji, rokovi i načini upravljanja posebnim kategorijama otpada. Provedbenim propisima utvrdit će se kriteriji za obračun i plaćanje naknada za posebne kategorije otpada, način i rokovi izvještavanja, obveznici izvještavanja i plaćanja naknada, te visina naknada za određene proizvode koji poslije upotrebe postaju posebne kategorije otpada, kao i drugi način upravljanja za posebne kategorije otpada. Provedbenim propisom utvrdit će se način raspodjele i ulaganja prikupljenih naknada kao i uvjeti za dodjelu podsticajnih sredstava.“
Članom 6. ovog Zakona je definirano da će propise iz člana 2/18a., koji se odnose na obaveze plaćanja naknada, donijeti Vlada Federacije BiH, što je ista i izvršila donošenjem slijedećih uredbi: „Uredba o proizvodima koji poslije upotrebe postaju posebne kategorije otpada i kriterijima za obračun i način plaćanja naknada“ (”Službene novine Federacije BiH”, broj: 59/21), „Uredba o načinu raspodjele i ulaganja prikupljenih naknada za posebne kategorije otpada i uvjetima za dodjelu poticajnih sredstava“ (”Službene novine Federacije BiH”, broj:59/21), „Uredba o kriterijima za obračun i način plaćanja naknada za proizvode koji nakon upotrebe postaju ambalažni i električni i elektronski otpad“ („Službene novine Federacije BiH“, broj: 104/22), te „Uredba o načinu raspodjele i ulaganja prikupljenih naknada za ambalažu i električne i elektroničke proizvode“ („Službene novine Federacije BiH“, broj: 104/22). Za svaku od posebnih kategorija otpada je donesen provedbeni propis – pravilnik, kojim se detaljno uređuju sva pitanja u vezi sa upravljanjem pojedinim kategorijama otpada.
Okvirnom direktivom o otpadu, Direktiva 2008/98/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 19. novembra 2008. o otpadu, u tački 21. je definiran „program proširene odgovornosti proizvođača”, što znači skup mjera koje poduzimaju države članice kako bi osigurale da proizvođači proizvoda snose finansijsku odgovornost ili finansijsku i organizacijsku odgovornost za upravljanje fazom otpada u životnom vijeku proizvoda. To znači da BiH primjenjuje jednaka pravila koja važe u svim državama Europe (bez obzira da li su one članice EU ili ne) kada su u pitanju posebne kategorije otpada i produžena odgovornost proizvođača i uvoznika. Pojednostavljeno rečeno, to znači da se naknada plaća na proizvod prilikom njegovog stavljanja na tržište na ime činjenice da će isti u jednom momentu postati otpad o kojem se treba pobrinuti. Naknade su propisane prema složenosti otpada koji nastaje u konačnici od određenog proizvoda, posebno ukoliko isti sadrži i opasne tvari čije zbrinjavanje znatno košta i obično ovisi o izvozu u druge zemlje na tretman ili spaljivanje, te su iste usklađene sa naknadama u susjednim zemljama.
Ova pravila su najprije primijenjena na ambalažu i električne i elektroničke uređaje (još 2012. godine), dok se od 2021. godine primjenjuju i na vozila, gume, akumulatore i baterije, te ulja.
Isti propisi koji su doneseni u Federaciji BiH su doneseni i u Republici Srpskoj, te je izvršena harmonizacija na nivou BiH, kako niko ne bi bio u povlaštenom položaju na tržištu.
Bosna i Hercegovina prilično zaostaje za drugim u pogledu donošenja ovih propisa (većina je iste donijela prije 10 i više godina), te samim time i u pogledu upravljanja otpadom, gdje su nagomilani problemi usljed velikih količina otpada koji nije ispravno zbrinjavan, a posebno ne recikliran, što je cilj ovih propisa. Izgraditi nedostajuću infrastrukturu, te potaknuti privredu koja se bavi obradom, korištenjem i recikliranjem otpada, kao preduvjetom razvoja cirkularne ekonomije je ključni cilj kojim će se smanjiti količine otpada koje se odlažu na deponije, ali i nekontrolirano u okoliš, čime se stvaraju ogromni problemi, izaziva zagađenje prirode, voda i zemljišta, te ugrožava zdravlje stanovništva.
Prikupljena sredstva se prema predmetnoj uredbi raspoređuju tako da se 70% proslijedi prema kantonima, dok 30% ostaje Fondu prvenstveno za ulaganje u jačanje infrastrukture upravljanja otpadom, ali najvećim dijelom za dodjelu finansijskih poticaja operatorima, tj. subjektima koji se bave sakupljanjem i reciklažom ove vrste otpada. Fond prikupljena sredstva uredno stavlja na raspolaganje, i to putem javnih konkursa za programe i projekte upravljanja otpadom i javne konkurse za dodjelu poticaja sakupljačima i reciklerima, što se transparentno objavljuje na web stranici Fonda.
Naime, bilo koja osoba koja se bavi pravnom strukom treba poznavati osnovne činjenice barem kada je u pitanju procedura donošenja propisa, a to znači vrlo jasno da zakone na Federalnoj razini donosi Parlament Federacije BiH, dok uredbe donosi Vlada Federacije BiH, a nikako Fond kako se navodi.
Dakle, Fond nije, niti može biti donosilac ovih propisa. Provedbene propise po osnovu „Zakona o upravljanju otpadom“ donosi Vlada Federacije BiH (uredbe) i nadležno Federalno ministarstvo okoliša i turizma (pravilnike). Fond je jedan od subjekata koji provodi donesene propise.
U proceduru donošenja propisa su uključeni svi relevantni subjekti kojih se isti tiču, propisi se javno objavljuju, dok Fond putem web stranice, transparentno, kontinuirano i pravovremeno, te pojedinačno obavještava obveznike o njihovim obavezama i rokovima.
Fond za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine
