Značajni ekološki datumi

02. februar/veljača

Međunarodni dan zaštite močvarnih područja/World Wetlands Day

Močvare su zbog svoje bioraznolikosti izuzetno važna staništa, kojima se često ne pridaje dovoljna pažnja, te se isušuju, onečiščuju i prekomjerno iskorištavaju za različite namjene. Kako bi se podigla svijest o vrijednosti močvarnih područja i važnosti njihova očuvanja, godine 1971. potpisana je “Ramsarska konvencija o močvarama” u iranskom gradu Ramsaru, te je poslužila kao polazište za obilježavanje Svjetskog dana zaštite močvara.

05. mart/ožujak

Dan energetske efikasnosti/World Energy Efficiency Day

14. mart/ožujak

Međunarodni dan protiv brana, za rijeke, vodu i život/International Day of Action Against Dams and For Rivers, Water and Life

21. mart/ožujak

Svjetski dan šuma/ International Day of Forests

Obilježavanje Svjetskog dana zaštite šuma započelo je 1971. godine kada je na inicijativu Europske poljoprivredne konfederacije odlučeno da se prvi dani proljeća slavi kao Svjetski dan šuma. Ideju je podržala i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) smatrajući kako će ta manifestacija doprinijeti povećanju svijesti o važnosti i očuvanju šuma.

Tako se više od četrdesetak godina diljem svijeta 21. marta/ožujka slave šume i njihov doprinos cjelokupnoj ljudskoj zajednici.

22. mart/ožujak

Svjetski dan voda/ World Water Day

Voda je osjetljiv prirodni resurs koji je neravnomjerno raspoređen na planetu Zemlji. Od svih oceana, mora, rijeka i jezera samo 1% otpada na pitku vodu, a svakom šestom stanovniku nije dostupna. Voda se prekomjerno troši, izložena je onečišćenju, te se najčešće tretira kao roba na tržištu. Je li voda zajedničko dobro ili je tržišna vrijednost, te ko ima pravo upravljanja vodom predmet je rasprava različitih interesnih grupa.
Obilježavanjem dana voda naglašava se da je voda opće dobro i osnovno pravo, namijenjeno svima, te se upozorava da vodu treba čuvati, zaštiti od onečišćenja i štedljivo koristiti.

 

23. mart/ožujak

Svjetski dan meteorologije/World Meteorological Day

Svjetski meteorološki dan obilježava se u znak sjećanja na 23. mart/ožujka 1950. godine, kada je službeno osnovana Svjetska meteorološka organizacija (WMO) – međuvladina organizacija i specijalizirana agencija Organizacije ujedinjenih naroda koja okuplja 185 članica. Temeljni program WMO-a je služba Svjetskoga meteorološkog bdjenja (World Weather Watch, kratica WWW).

 

27. mart/ožujak

Dan akcije protiv prometa / Against Transport Action Day

Dan akcije protiv prometa usmjeren je protiv stalnog povećanja kopnenog i zračnog prijevoza koji koristi naftu kao gorivo, onečišćuje okoliš i pridonosi efektu staklenika. Na to je upozorila 1996. godine, udruga za zaštitu okoliša ASEED Europe iz Nizozemske, te se ustalilo, da se svake godine na taj dan, organiziraju akcije protiv loše  neodržive prometne politike, na lokalnom i na globalnom nivou.

 

*** Posljednja nedjelja marta

Sat za Planetu

18. april/travanj

Svjetski dan kulturne baštine/International Day for Monuments and Sites

22. april/travanj

Svjetski dan planete Zemlje/Earth Day

Inicijativu za obilježavanje Dana planeta Zemlje potakli su ekološka udruga Earth, gradonačelnik San Francisca i aktivisti za zaštitu okoliša u SAD-u. Prvobitno se obilježavanje planiralo na prvi dan proljeća, 21. marta/ožujka, ali budući da su se studentski protesti za zaštitu okoliša održali 22. aprila/travnja 1969. godine, prihvatio se taj datum. Od tad se 22. aprila/travnja svake godine u svijetu obilježava Dan planeta Zemlje. To je ujedno i najmasovniji eko datum koji se obilježava u svim zemljama, te je podsjetnik na neodgovorno ponašanje čovjeka prema okolišu.

 

24. april/travanj

Dan zaštite životinja od eksperimentisanja nad njima/World Day of Action for Animals in Laboratories
 

26. april/travanj

Dan obnovljivih izvora energije/International Sustainable World Energy Day

Černobilska katastrofa 1986. godine razlog je zbog kojeg svake godine 26. aprila/travnja obilježavamo Svjetski dan obnovljivih izvora energije. Černobilska katastrofa jedna je od najvećih ljudskih katastrofa, nuklearna nesreća čiji su razmjeri kontaminacije bili čak devet puta jači od eksplozije bombe u Hirošimi 1945. Izravne i neizravne posljedice radioaktivnog zračenja osjetilo je do 5 milijuna ljudi. Ovom godišnjicom želi se osvjestiti potreba za istraživanjem i korištenjem obnovljivih izvora energije – energije vjetra, sunca, vode, biomase. Istovremeno se naglašava ograničenost neobnovljivih resursa kao i njihov utjecaj na okoliš i živi svijet u njemu, dakle na cijeli ekosistem.

 

14. maj/svibanj

Međunarodni dan ptica/ International Migratory Bird Day

Obilježavanjem ovoga dana stavlja se naglasak na važnost zaštite ove vrste, njene specifičnosti, a sa svim navedenim se neposredno doprinosi održivom razvoju i biodiverzitetu. Širom svijeta se održavaju različite edukativne radionice, festivali i izleti kako bi se naglasila važnost ptica u našem okolišu. Ptice selice imaju svoje rituale koji se ponavljaju svake godine, uprkos svim prirodnim poteškoćama na koje nailaze, antropogeni učinak zna predstavljati veliki problem.

 

22. maj/svibanj

Svjetski dan biodiverziteta/International Day for Biological Diversity

Ujedinjeni narodi proglasili su 22. maj/svibnja Međunarodnim danom biodiverziteta kako bi utjecali na povećanje svijesti o važnosti biodiverziteta u održivom razvoju i skrenuli pažnju na očuvanje biodiverziteta kao temeljno međunarodno načelo u zaštiti priroda i zajedničku obavezu čovječanstva.

 

24. maj/svibanj

Evropski dan nacionalnih parkova/ European Day of Parks

Europski dan parkova je proglasila Federacija nacionalnih parkova Europe (EUROPARC Federation) s ciljem podizanja vrijednosti europskih zaštićenih područja i dobivanja javne podrške u provedbi svojih ciljeva. Ovaj datum je odabran kao spomen na proglašenje prvih europskih parkova – devet nacionalnih parkova u Švedskoj 24. svibnja 1909. godine. Prvi je puta obilježen 1999. godine kada je organiziran širok spektar aktivnosti u zaštićenim područjima i o njima, kako bi se naglasila važnost zaštite prirode. Ova internacionalna inicijativa pokrenuta je s ciljem promocije zaštite i rada nacionalnih parkova, parkova prirode, rezervata biosfere i Natura 2000 lokaliteta.

05. juni/lipanj

Svjetski dan zaštite okoliša/ World Environment Day

Na svjetskoj konferenciji Ujedinjenih naroda (UN) koja je održana 1972. godine u Stockholmu, usvojen je temeljni dokument UNEP, Program zaštite okoliša UN-a. Stručnjaci, znanstvenici i političari dogovorili su se o zajedničkoj međunarodnoj saradnji u zaštiti okoliša. Naglašeno je da je potrebno stvarati ravnotežu između potreba čovječanstva i ograničenih mogućnosti koje planet može pružiti. Od tada se 05. juni/lipanj obilježava kao Svjetski dan zaštite okoliša. 

08. juni/lipanj

Svjetski dan okeana/World Oceans Day

Koncept o obilježavanju Svjetskog dana oceana predložen je još 1992. godine na Konferenciji Ujedinjenih naroda o zaštiti okoliša i razvoju održanoj u Rio de Janeiru. Iako je temeljem toga većina država ovaj dan obilježavala neslužbeno, tek je 2008. godine Generalna skupština Ujedinjenih naroda donijela odluku kojom se, od 2009. godine, Svjetski dan oceana obilježava 8. juna/lipnja (Rezolucija 63/111, članak 171.).
Obilježavanje Svjetskog dana oceana ima za cilj isticanje važnosti oceana za život na Zemlji te upozoravanje na posljedice koje bi moglo imati nebriga i pretjerano iskorištavanje morskih prostranstava od strane čovjeka. Oceani kao bitan faktor prirodne ravnoteže sve su ugroženiji globalnim zagrijavanjem, pretjeranim izlovom riba, istrebljenjem kitova i delfina te onečišćenjima s kopna i brodova.

17. juni/lipanj

Dan borbe protiv erozije i suše/World day to Combat Desertification and Drought

Generalna Skupština Ujedinjenih Naroda proglasila je 1995. godine 17. juni/lipnja Svjetskim danom suzbijanja dezertifikacije kako bi skrenula pažnju javnosti na globalni problem degradacije zemljišta i predstavila provedbu Konvencije Ujedinjenih Naroda za suzbijanje dezertifikacije u zemljama pogođenim jakim sušama i/ili dezertifikacijom, naročito u Africi (UNCCD – United Nations Convention to Combat Desertification). Obilježavanjem tog dana Ujedinjeni narodi podsjećaju kako problemi isušivanja i oštećenja tla i degradacije zemljišta ne smiju biti zanemareni.

11. juli/srpanj

Svjetski dan populacije/World Population Day

28. juli/srpanj

Dan zaštite prirode/World Nature Conservation Day

Priroda je biološka raznolikost biljnih i životinjskih vrsta, gljiva i lišajeva te protista i monera, staništa i ekosistema, kojih je čovjek sastavni dio. Cjelovita mreža odnosa unutar ekosistema određuje stabilnost vrsta. Efikasna zaštita prirode zahtijeva sistemsko prikupljanje podataka, praćenje stanja i promjena, prevenciju i otklanjanje poremećaja koji se javljaju.

24. august/kolovoz

Svjetski dan roda

16. septembar/rujan

Dan zaštite ozonskog omotača/International Day for the Preservation of the Ozone Layer

Već 1976. godine raspravljalo se o pojavi smanjenja Zemljinog ozonskog omotača, u okviru Programa zaštite okoliša UNEP-a, Ujedinjenih naroda. Zatim je 1985. godine u Beču u Austriji, donesena Bečka konvencije o zaštiti ozonskog omotača. Za to vrijeme, države i poslovni sektor nisu konkretno pridonijeli rješenju, problem se povećavao, pojavile su se ozonske rupe i pojačalo se ultraljubičasto zračenje. Iz tog je razloga 16. septembra/rujna 1987. godine u Montrealu u Kanadi, donesen Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač.
Generalna skupština UN-a odredila je taj dan za Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača. Zakonski okvir prisilio je industriju da zamijeni proizvode koji sadrže tvari koje oštećuju ozonski omotač, no problem je i dalje naglašeno prisutan.
Naučnici i ekološke udruge upozoravaju na radikalnije mjere za rješenje problema.

21. septembar/rujan

Međunarodna noć zaštite šišmiša

22. septembar/rujan

Europski dan bez automobila/World Car Free Day

Dan bez automobila prvi put se obilježio 1998. godine u nekoliko francuskih gradova, zatim 1999. godine u talijanskim, a 2000. godine se obilježio na europskom nivou, kada je učestvovalo 800 gradova. Obilježavanjem tog datuma nastoji se ukazati na preveliki broj prijevoznih sredstava čiji ispušni plinovi pridonose zagađenju zraka i oštećenju ozonskog omotača.
Europski dan bez automobila obilježavao se 20. septembra/ rujna na inicijativu ekoloških udruga, koji su kasnije prihvatile gradske institucije. U mnogim se europskim gradovima obilježava sedmica bez automobila, tokom koje se promovišu ekološka prijevozna sredstva.

25. septembar/rujan

Svjetski dan rijeka/ World Rivers Day

27. septembar/rujan

Svjetski dan turizma/ World Tourism Day

*** Treći vikend septembra/rujna

Očistimo svijet/Clean Up the World Weekend

03. oktobar/listopad

Međunarodni dan zaštite staništa/ World Habitat Day

04. oktobar/listopad

Dan zaštite životinja/ World Animal Day

Međunarodni dan zaštite životinja obilježava se svake godine 4. oktobra/listopada s naglaskom na suživot ljudi i životinja i ulozi životinja u prirodi. Prvi je put taj dan obilježen 1931. tokom konvencije ekologa u Firenci kako bi se upozorilo na ugroženost životinjskih vrsta, a prerastao je u događaj posvećen brizi za sve životinje. U svijetu je poznato oko 1,9 miliona vrsta živih bića, a pretpostavlja se da ih je gotovo stotinu puta više. Po podacima svjetskih organizacija, svaki dan izumre od 50 do 150 vrsta, a najistaknutije od onih koje se nalaze pred izumiranjem su morske kornjače, gorile, pande, slonovi, kitovi, tigrovi… Glavni uzrok ugroženosti životinjskih vrsta je ponajprije čovjek.

16. oktobar/listopad

Svjetski dan hrane/ World Food Day

Svjetski dan hrane obilježava se 16. oktobra/listopada, na dan kada je 1945. godine osnovan “Food and Agriculture Organization” (FAO), ogranak Ujedinjenih naroda koji se bavi hranom i razvojem agrikulture u svijetu. Otkako postoji, FAO se bavi problematikom nedostupnosti hrane, s posebnom pažnjom na zemlje u razvoju. Unatoč naporima WHO-a i FAOa da se pokuša smanjiti broj pothranjenih kao i broj oboljelih ljudi od posljedica pothranjenosti, prema službenim podacima FAO-a ipak je gladno preko 850 milijuna ljudi.

18. oktobar/listopad

Svjetski dan pješačenja/World Walking Day

22. oktobar/listopad

Svjetski dan očuvanja energije/ World Energy Day

31. oktobar/listopad

Dan Crnog mora/International Black Sea Action Day

*** Treći vikend oktobra/listopada

Dan hranjenja ptica/Feed the Birds Day

06. novembar/studeni

Dan urbanih regija/World Urban Campaign

10. novembar/studeni

Dan nauke/World Science Day for Peace and Development (WSDPD)
17. novembar/studeni
Dan ekoloških pokreta/The Environmental Movement Day

25. novembar/studeni

Dan borbe protiv trgovine krznom/ Fur Free Friday

05. decembar/prosinac

Svjetski dan tla / World Soil Day

U julu/srpnju 2013. godine, na Konferenciji Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) u Rimu, Svjetskim danom tla jednoglasno je proglašen 5. decembar/prosinac. Svjetski dan tla obilježava se s ciljem promocije tla kao ključne komponente okoliša i pružatelja životno neophodnih dobara i usluga ljudskoj zajednici. Nezamjenjivi su doprinosi tla u proizvodnji hrane, održavanju kvalitete voda, energetskoj sigurnosti, ublažavanju procesa smanjenja biodiverziteta te ublažavanju utjecaja klimatskih promjena.

10. decembar/prosinac

Dan ljudskih prava/ World Human Rights Day

11. decembar/prosinac

Međunarodni dan planina/ International Mountain Day

Međunarodni dan planina obilježava se od 2003. godine s ciljem upoznavanja šire javnosti s planinskim područjima, njihovim vrijednostima i problemima te održivog razvoja njihova okoliša za očuvanje kvalitetnog života stanovništva.
Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 11. decembar/prosinac, počevši od 2003. godine, kao Međunarodni dan planina. Ova odluka rezultat je uspjeha Međunarodne godine planina, koja se obilježavala 2002., na prijedlog Ujedinjenih naroda, budući da je pomogla povećanju globalne svijesti o važnosti planina, uspostavljanju nacionalnih odbora u 78 zemalja te jačanju saveza kroz promociju stvaranja Međunarodnog partnerstva za održivi razvoj u planinskim područjima, poznat kao „Planinska saradnja“ (Svjetski sastanak o održivom razvoju, Johannesburg, 2. septembra/rujna 2002.).
Prema podacima UN-a, planinski krajevi pogođeni su trendom depopulacije jer ih stanovništvo napušta zbog loših životnih uslova i ekonomske situacije.